Vrijeme čitanja 4-5 minuta
Mnogi pacijenti sa Long COVID-om ili ME/CFS godinama pokušavaju ‘gurati kroz umor’. Često primijete da im ne bude loše tokom aktivnosti — nego tek naredni dan. Nekada ih iscrpi i nešto što je ranije bilo potpuno normalno: tuširanje, razgovor, odlazak u školu ili kratka šetnja.
Infografik možete sačuvati ili podijeliti sa porodicom i prijateljima.
Da li je PEM isto što i običan umor?
PEM nije isto što i “biti umoran nakon napornog dana”. Kod osoba sa ME/CFS ili Long COVID-om, simptomi se mogu pogoršati nakon fizičkog, mentalnog ili emocionalnog napora koji je ranije bio potpuno podnošljiv. Pogoršanje često kasni 24–72 sata i može trajati danima ili sedmicama.
Kako PEM može izgledati u svakodnevnom životu?
Kod nekih osoba PEM može izazvati:
- tuširanje,
- odlazak u školu ili na posao,
- duži razgovor,
- čitanje ili učenje,
- odlazak u prodavnicu,
- stresna ili emocionalno zahtjevna situacija.
Tokom PEM-a mogu se pogoršati:
- umor,
- bolovi,
- “brain fog”,
- vrtoglavice,
- osjetljivost na svjetlo ili buku,
- simptomi nalik gripi,
- osjećaj težine u tijelu.
Mnogi pacijenti ovo opisuju kao: “crash”.
Šta može pokrenuti PEM?
Okidači ne moraju biti samo fizički. PEM mogu pokrenuti i:
Kognitivni napor: učenje, koncentracija, duži razgovori, rad na računaru.
Senzorna stimulacija: buka, jaka svjetla, gužva, više paralelnih stimulusa.
Emocionalni stres: konflikt, emocionalno teške situacije, osjećaj pritiska ili preopterećenosti.
Hormonalne promjene i promjene okoline: menstrualni ciklus, promjene vremena, toplota, alergeni.
Zašto simptomi kasne?
Kod PEM-a simptomi se često ne pojave odmah tokom aktivnosti. Mnoge osobe sa ME/CFS ili Long COVID-om primijete da im bude gore tek naredni dan — nekada 24 do 72 sata nakon napora. To je jedan od razloga zašto pacijenti često teško povežu aktivnost sa kasnijim pogoršanjem simptoma.
Pogoršanje može uključivati:
- izražen umor,
- “brain fog”,
- bolove,
- vrtoglavice,
- simptome nalik gripi,
- osjećaj “crasha” ili naglog pada energije.
Može li mentalni napor izazvati crash?
Da. Kod osoba sa PEM-om okidač ne mora biti samo fizička aktivnost.
Crash mogu izazvati i:
- učenje,
- koncentracija,
- duži razgovori,
- rad na računaru,
- emocionalno zahtjevne situacije,
- senzorna preopterećenost (buka, jaka svjetla, gužva).
Kod nekih osoba mentalni napor može izazvati jednako ozbiljno pogoršanje kao i fizički napor.
Da li je vježbanje uvijek dobra ideja?
Ne uvijek. Kod osoba koje imaju PEM, forsiranje aktivnosti ili postepeno povećavanje aktivnosti može dovesti do pogoršanja simptoma i funkcionalnosti. To ne znači da je svako kretanje štetno, niti da osobe sa ME/CFS trebaju potpuno izbjegavati pokret.
Zašto je važno prepoznati PEM?
Kod osoba koje imaju PEM, forsiranje aktivnosti može dovesti do pogoršanja simptoma i funkcionalnosti. Zbog toga pristup: “samo se više kreći” nije uvijek siguran za osobe sa ME/CFS ili Long COVID-om. Prvi korak nije forsiranje tijela — nego razumijevanje vlastitih granica i obrazaca pogoršanja.
Autonomna regulacija i “fight or flight” osjećaj
Kod nekih osoba sa ME/CFS prisutni su simptomi disregulacije autonomnog nervnog sistema.
To može uključivati:
- ubrzan puls,
- osjećaj unutrašnje napetosti,
- teško podnošenje stresa,
- osjećaj preopterećenosti,
- probleme sa regulacijom energije.
Nekim osobama mogu prijati:
- sporo disanje,
- relaksacija,
- mirno okruženje,
- lagano istezanje,
- humming/pjevušenje,
- odmor uz smanjenu stimulaciju.
Ove metode ne liječe ME/CFS, ali kod nekih pacijenata mogu pomoći u smanjenju opterećenja nervnog sistema.
Kada razgovarati sa ljekarom?
Ako primjećujete:
- pogoršanje simptoma nakon aktivnosti,
- “crash” periode nakon napora,
- izražen umor koji ne prolazi odmorom,
- brain fog,
- vrtoglavice ili intoleranciju na stajanje,
- simptome nakon COVID-19 infekcije,
važno je razgovarati sa zdravstvenim radnikom koji poznaje PEM i postvirusna stanja.
Ako imate simptome koji podsjećaju na PEM, Long COVID ili autonomnu disregulaciju, individualizovan pristup i pažljivo planiranje aktivnosti mogu biti važan dio oporavka i očuvanja funkcionalnosti.
Dalje teme koje ćemo obrađivati
U narednim vodičima ćemo detaljnije obraditi:
- pacing i upravljanje energijom,
- unos tečnosti i soli kod autonomnih simptoma,
- kompresiju i prilagođenu fizičku aktivnost,
- praktične tabele za praćenje simptoma i okidača
Pročitajte više:
Zašto se neki ljudi ne oporave potpuno nakon infekcije?
Kada se javiti kliničkom imunologu?
Autor
dr Amira Arnautović Ćerimagić
specijalista kliničke imunologije
Osnivačica Immuno Centra
Fokus rada:
- kompleksna i postvirusna stanja,
- autonomna disregulacija,
- reproduktivna i klinička imunologija,
- translacijski i interdisciplinarni pristup hroničnim simptomima.